U prepunoj dvorani DVD-a Lopar jučer (20. siječnja) je održano izuzetno zanimljivo predavanje uoči ovogodišnje Noći muzeja koja se diljem zemlje obilježava posljednjeg petka u siječnju. Dvodijelnim predavanjem „Arheološki krajolici Lopara“ koje su pripremile dr. sc. Ana Konestra i Paula Anroić Gračanin, mag. archaeol. pružen je pregled brojnih arheoloških lokaliteta na području Lopara koji su utvrđeni projektom „Arheološka topografija otoka Raba“. S ciljem boljeg poznavanja i razumijevanja kontinuiteta života na otoka, u okviru ovog projekta Instituta za arheologiju od 2013. godine proveden je niz interdisciplinarnih istraživanja, objavljeno je nekoliko znanstvenih radova i organizirane su dvije izložbe. U prvom dijelu predavanja Paula Androić Gračanin objasnila je na koji je način u prapovijesnim razdobljima život bio uvjetovan klimatskim i drugim prirodnim zadatostima te pružila pregled do sada utvrđenih prapovijesnih lokaliteta i nalaza (prvenstveno kamenih alatki) s područja Lopara, kako onih od ranije poznatih iz literature, tako i onih utvrđenih recentnim pregledima terena. Nakon toga dr. sc. Ana Konestra govorila je o antičkim lokalitetima, s naglaskom na onima koji su podrobnije istraživani u okviru projekta „Arheološka topografija otoka Raba“. Svojim izlaganjem posebno se osvrnula na recentna arheološka istraživanja u uvali Podšilo u kojoj su utvrđene antičke peći za keramiku te zidane strukture koje upućuje kompleksniju arhitekturu, a riječi je bilo i o uvali Mahućina u kojoj je otkrivena još jedna peć te otočiću Lukovcu na kojem je, uz već poznate ostatke kasnoantičke crkvice, cisterne i bedema, suvremenim geofizičkim metodama utvrđeno postojanje još jedne kružne strukture koju je u budućnosti potrebno dodatno istražiti. Naglasak je bio i na dobrobiti i prednostima kombiniranja klasičnih arheoloških metoda s geofizičkim metodama koje Institut za arheologiju na ovom projektu primjenjuje zahvaljujući suradnji s Institutom za arheologiju Cardinal Stefan Wyszynski Sveučilišta u Varšavi. Predavanjem „Arheološki krajolici Lopara“ posebice je istaknut suodnos čovjeka i prirodnoga prostora u kojem boravi te kojeg prilagođava svojim potrebama. Kroz dva segmenta koja obuhvaćaju prapovijesna razdoblja i antiku prikazani su lokaliteti i nalazi utvrđeni novim istraživanjima te njihova važnost u razumijevanju naseljavanja Lopara kroz prošlost, a ukazano je i na rizik koji prijeti pojedinim arheološkim lokalitetima te potencijal kojeg oni mogu pružiti u razumijevanju današnjeg krajolika i razvoja kulturnog turizma.

Navedenim predavanjem u organizaciji Centra za kulturu Lopar i Instituta za arheologiju nastojalo se ukazati na jedan segment izuzetno bogate kulturne baštine otoka Raba koja je nažalost još uvijek u nedovoljnoj mjeri istražena, sistematizirana, stručno obrađena i adekvatno prezentirana javnosti.