Lopar je općina u Primorsko-goranskoj županiji, a nalazi se na sjeverozapadnoj strani otoka Raba. U općini je samo jedno naselje – Lopar.
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine općina Lopar je brojala 1.204 stanovnika, a tada je naselje bilo u sastavu grada Raba, a prema popisu stanovništva iz 2011. godine općina Lopar je brojala 1.263 stanovnika. U nastavku slijedi popis stanovništva iz 2021. godine, proveden na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj. Općina Lopar je po Popisu stanovništva iz 2021. godine imala 1.107 stanovnika, što predstavlja 0,42% od ukupnog broja stanovnika Primorsko-goranske županije, odnosno 0,03% od ukupnog broja stanovnika Hrvatske.

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021. godine
Narod Br. stanovnika %
Hrvati 1.077 97,29%
Albanci 1 0,09%
Česi 1 0,09%
Mađar 1 0,09%
Nijemci 5 0,45%
Slovenci 8 0,72%
Srbi 4 0,36%
Ostali ¹ 2 0,18%
Izjasnili se u smislu vjerske pripadnosti ² 1 0,09%
Nepoznato ³ 7 0,63%
Ukupno 1.107 100%

¹ Pripadnici naroda, koji ne pripadaju nacionalnim manjinama Hrvatske
² Izjašnjavanje popisnika kao Musliman grupirano je kao vjerska pripadnost
³ Popisanici, nepoznate nacionalne pripadnosti

 

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021. godine
Jezik Br. stanovnika %
Hrvatski 1.075 97,11%
Hrvatskosrpski 1 0,09%
Albanski 2 0,18%
Bosanski 2 0,18%
Češki 1 0,09%
Mađarski 1 0,09%
Njemački 6 0,54%
Slovenski 8 0,72%
Srpski 2 0,18%
Ostali 2 0,18%
Nepoznato 7 0,63%
Ukupno 1.107 100%

 

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021. godine
Religija Br. stanovnika %
Katolici 1.031 93,13%
Pravoslavci 6 0,54%
Ostali kršćani 14 1,26%
Istočne religije 2 0,18%
Muslimani 4 0,36%
Ostale religije, pokreti i svjetonazori 2 0,18%
Agnostici i skeptici 3 0,27%
Nisu vjernici i ateisti 20 1,81%
Ne izjašnjavaju se 7 0,63%
Nepoznato 14 1,26%
Ukupno 1.107 100%

 

Prirodno bogatstvo, bogata prošlost i kulturno povijesno naslijeđe osnove su turističke djelatnosti, koja je glavna gospodarska grana sa stoljetnom tradicijom. Razvojem turizma znatno je smanjen udio poljoprivrednog stanovništva, koje je u prošlosti bila glavna gospodarska djelatnost. Prelaskom stanovništva u turizam, povećan je udio aktivnog stanovništva u tercijarnim djelatnostima. Nove mogućnosti zapošljavanja u tercijarnim djelatnostima i dopunske (dodatne) zarade od kućne radinosti koje je omogućio turizam, zadržale su ljude u Loparu.