Lopar je općina u Primorsko-goranskoj županiji, a nalazi se na sjeverozapadnoj strani otoka Raba. U općini je samo jedno naselje – Lopar. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine općina Lopar je brojala 1.204 stanovnika, a tada je naselje bilo u sastavu grada Raba. U nastavku slijedi popis stanovništva iz 2011. godine, proveden na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine. Općina Lopar je po Popisu stanovništva iz 2011. godine imala 1.263 stanovnika, što predstavlja 0,43% od ukupnog broja stanovnika Primorsko-goranske županije, odnosno 0,03% od ukupnog broja stanovnika Hrvatske.

 

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine
Narod Br. stanovnika %
Hrvati 1.201 95,09%
Albanci 21 1,66%
Bošnjaci 4 0,32%
Crnogorci 1 0,08%
Mađar 1 0,08%
Nijemci 1 0,08%
Romi 2 0,16%
Slovenci 16 1,27%
Srbi 9 0,71%
Ostali 1 3 0,24%
Izjasnili se u smislu vjerske pripadnosti 2 2 0,16%
Nepoznato 3 2 0,16%
Ukupno 1.263 100%
1 Pripadnici naroda, koji ne pripadaju nacionalnim manjinama Hrvatske
2  Izjašnjavanje popisnika kao Musliman grupirano je kao vjerska pripadnost
3 Popisanici, nepoznate nacionalne pripadnosti

 

Materinji jezik

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine
Jezik Br. stanovnika %
Hrvatski 1.196 94,70%
Hrvatskosrpski 4 0,32%
Albanski 22 1,74%
Bosanski 4 0,32%
Češki 1 0,08%
Mađarski 1 0,08%
Njemački 6 0,48%
Slovenski 17 1,35%
Srpski 3 0,24%
Srpskohrvatski 7 0,55%
Nepoznato 2 0,16%
Ukupno 1.263 100%

 

 

Religiozna pripadnost

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine
Religija Br. stanovnika %
Katolici 1.179 93,35%
Pravoslavci 15 1.19%
Protestanti 1 0.08%
Ostali kršćani 3 0,24%
Muslimani 11 0,87%
Ostale religije, pokreti i svjetonadzori 1 0,08%
Agnostici i skeptici 2 0,16%
Nisu vjernici i ateisti 21 1,66%
Ne izjašnjavaju se 25 1,98%
Nepoznato 4 0,32%
Ukupno 1.263 100%

 

Prirodno bogatstvo, bogata prošlost i kulturno povijesno naslijeđe osnove su turističke djelatnosti, koja je glavna gospodarska grana sa stoljetnom tradicijom. Razvojem turizma znatno je smanjen udio poljoprivrednog stanovništva, koje je u prošlosti bila glavna gospodarska djelatnost. Prelaskom stanovništva u turizam, povećan je udio aktivnog stanovništva u tercijalnim djelatnostima. Nove mogućnosti zapošljavanja u tercijalnim djelatnostima i dopunske (dodatne) zarade od kućne radinosti koje je omogućio turizam, zadržale su ljude u Loparu.