PRAVO NA PRISTUP INFORMACIJAMA
Pravo na pristup informacijama je pravo korisnika na traženje i dobivanje informacije kao i obvezu tijela javne vlasti da omogući pristup zatraženoj informaciji, odnosno da objavljuje informacije neovisno o postavljenom zahtjevu kada takvo objavljivanje proizlazi iz obveze određene zakonom ili drugim propisom.
Pravo na pristup informacijama je temeljno ljudsko pravo koje se štiti Ustavom Republike Hrvatske, Europskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama, Konvencijom o pristupu informacijama, međunarodnim ugovorima i Zakonom o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.).
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i na ponovnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Pravo na pristup informacijama temelji se na načelima javnosti, slobodnog pristupa uz ograničenja propisana zakonom, načelima pravodobnosti, potpunosti i točnosti informacije, načelu jednakosti i načelu raspolaganja informacijom.
Načelo javnosti i slobodnog pristupa (čl. 6.) .
Informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Načelo pravodobnosti, potpunosti i točnosti informacija (čl. 7.)
Informacije koje tijela javne vlasti objavljuju odnosno daju moraju biti pravodobne, potpune i točne.
Načelo jednakosti (čl. 8.).
Pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima. Korisnici su ravnopravni u njegovu ostvarivanju.
Tijela javne vlasti ne smiju staviti korisnike u neravnopravan položaj, a osobito na način da se pojedinim korisnicima informacija pruža prije nego ostalima ili na način kojim im se posebno pogoduje.
Načelo raspolaganja informacijom (čl. 9.)
Korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi.
Zakon o pravu na pristup informacijama daje svim domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama, na jednak način i pod jednakim uvjetima pravo na pristup informacijama. Pravo na pristup informaciji ostvaruje se podnošenjem zahtjeva tijelu javne vlasti. Tijelo javne vlasti će odlučiti o zahtjevu za pristup informaciji najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.
Korisnik ostvaruje pravo na pristup informaciji podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva nadležnom tijelu javne vlasti. Ako je zahtjev podnesen usmeno ili putem telefona, sastavit će se službena bilješka, a ako je podnesen putem elektroničke komunikacije, smatrat će se da je podnesen pisani zahtjev.
Pisani zahtjev sadrži:
- naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi,
- podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije,
- ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva, tvrtku, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište.
- Podnositelj zahtjeva nije obvezan navesti razloge zbog kojih traži pristup informaciji, niti je obvezan pozvati se na primjenu ovog Zakona.
- Na pristup informacijama u postupcima pred tijelima javne vlasti ne plaćaju se upravne i sudske pristojbe.
U slučaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva tijelo javne vlasti će bez odgode pozvati podnositelja zahtjeva da ga ispravi u roku od pet dana od dana zaprimanja poziva za ispravak. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajući način, a na temelju dostavljenog se ne može sa sigurnošću utvrditi o kojoj se traženoj informaciji radi, tijelo javne vlasti odbacit će zahtjev rješenjem.
Ako tijelo javne vlasti ne posjeduje informaciju, a ima saznanja o tijelu koje je posjeduje, dužno je, bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od zaprimanja zahtjeva, ustupiti zahtjev tome tijelu, a o čemu će obavijestiti podnositelja. Rokovi ostvarivanja prava na pristup informaciji računaju se od dana kada je nadležno tijelo javne vlasti zaprimilo ustupljeni zahtjev.
Ako tijelo javne vlasti zaprimi zahtjev za pristup informaciji koja je klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka, a nije njezin vlasnik, dužno je bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od zaprimanja zahtjeva, ustupiti zahtjev vlasniku informacije, o čemu će obavijestiti podnositelja.
Ako tijelo javne vlasti zaprimi zahtjev za pristup međunarodnoj informaciji, dužno je bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od zaprimanja zahtjeva, ustupiti isti vlasniku informacije, o čemu će obavijestiti podnositelja. Iznimno, tijelo javne vlasti postupit će po zaprimljenom zahtjevu za pristup međunarodnoj informaciji, ako je iz same informacije nedvojbeno vidljivo da je ona namijenjena neposrednoj objavi. Na temelju zahtjeva za pristup informaciji tijelo javne vlasti će odlučiti najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.
Rokovi za ostvarivanje prava na pristup informaciji mogu se produžiti za 15 dana računajući od dana kada je tijelo javne vlasti trebalo odlučiti o zahtjevu za pristup informaciji:
- ako se informacija mora tražiti izvan sjedišta tijela javne vlasti,
- ako se jednim zahtjevom traži veći broj različitih informacija,
- ako je to nužno da bi se osigurala potpunost i točnost tražene informacije,
- ako je dužno provesti test razmjernosti i javnog interesa.
O produženju rokova tijelo javne vlasti bez odgode će, a najkasnije u roku od 8 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva obavijestiti podnositelja zahtjeva i navesti razloge zbog kojih je taj rok produžen.
Tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu:
- kad korisniku omogućuje pristup traženoj informaciji,
- kad obavještava korisnika da je istu informaciju već dobio, a nije protekao rok od 90 dana od podnošenja prethodnog zahtjeva,
- kad obavještava korisnika da je informacija javno objavljena,
- kad obavještava korisnika da mu je kao stranci u postupku dostupnost informacija iz sudskih, upravnih i drugih na zakonu utemeljenih postupaka propisom utvrđena,
- kad obavještava korisnika da za informaciju postoji obveza zaštite odnosno čuvanja njezine tajnosti, a radi se o informacijama za koje postoji obveza čuvanja tajnosti, sukladno zakonu koji uređuje sigurnosno obavještajni sustav Republike Hrvatske, informacijama koje predstavljaju klasificirane informacije čiji su vlasnici međunarodne organizacije ili druge države, te klasificirane informacije tijela javne vlasti koje nastaju ili se razmjenjuju u okviru suradnje s međunarodnim organizacijama ili drugim državama.
Tijelo javne vlasti rješenjem će odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi. Tijelo javne vlasti rješenjem će odbiti zahtjev:
– ako se tražene informacije tiču postupaka koje vode nadležna tijela u predistražnim i istražnim radnjama za vrijeme trajanja tih postupaka,
– ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka, ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu, ako je informacija porezna tajna, sukladno zakonu, ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka, ako je informacija u postupku izrade unutar tijela javne vlasti, a njeno bi objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces donošenja odluke, ako je pristup informaciji ograničen sukladno međunarodnim ugovorima, u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom.U navedenim slučajevima tijelo javne vlasti dužno je prije donošenja odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa.
– ako utvrdi da nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije,
– ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom.
Ako korisnik smatra da informacija pružena na temelju zahtjeva nije točna ili potpuna, može zahtijevati njezin ispravak, odnosno dopunu u roku od 15 dana od dana dobivanja informacije. Tijelo javne vlasti obvezno je odlučiti o zahtjevu za dopunu, odnosno ispravak informacije u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva.
Kada se Zakon o pravu na pristup informacijama ne primjenjuje?
Odredba o neprimjeni Zakona uvedena je iz razloga da stranke kojima je dostupnost informacija u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, utvrđena propisom, ne traže temeljem Zakona. U hrvatskom zakonodavstvu postoji niz zakona i drugi propisa koji strankama omogućuju dostupnost informacija. Članak 84. Zakona o općem upravnom postupku propisuje da stranke i druge osobe koje dokažu pravni interes imaju pravo obavijestiti se o tijeku postupka i razgledati spis predmeta te o svom trošku umnožiti akte iz spisa, osim zapisnika o vijećanju i glasovanju članova kolegijalnih tijela, nacrta rješenja i drugih akata koji su propisima označeni određenim stupnjem tajnosti ili ako je to protivno interesu stranke ili trećih osoba. Prema članku 150. Zakona o parničnom postupku, stranke imaju pravo da razmatraju i prepisuju spise parnice u kojoj sudjeluju. Ostalim osobama koje imaju opravdan interes može se dopustiti razmatranje i prepisivanje pojedinih spisa. Kad je postupak u tijek u, dozvolu daje sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća; a kad je postupak završen predsjednik suda odnosno sudac koga on odredi. Člankom 19. Zakona o osobnim podacima propisano je da voditelj zbirke osobnih podataka dužan ispitaniku omogućiti uvid u evidenciju zbirke osobnih podataka te uvid u osobne podatke sadržane u zbirci osobnih podataka koji se odnose na njega te njihovo prepisivanje. Zakon se ne primjenjuje na informacije za koje postoji obveza čuvanja tajnosti, sukladno zakonu koji uređuje sigurnosno-obavještajni sustav Republike Hrvatske i na informacije koje predstavljaju klasificirane informacije čiji su vlasnici međunarodne organizacije ili druge države, te klasificirane informacije tijela javne vlasti koje nastaju ili se razmjenjuju u okviru suradnje s međunarodnim organizacijama ili drugim državama.
Način pristupa informacijama može biti:
1. neposredan uvid u informaciju( neposredno pružanje informacije ili neposredan uvid u dokumente)
2. dostavljanjem pisane informacije na adresi podnositelja zahtjeva
3. preslikom i umnožavanjem dokumenata koji sadrže traženu informaciju podnositelja zahtjeva
Katalogom informacija utvrđuje se sistematizirani pregled zbirki informacija koje posjeduje, odnosno kojima raspolaže ili ih nadzire Općina Lopar, a u svrhu provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama.
KATALOG INFORMACIJA
ZBIRKA PODATAKA – SADRŽAJ
1. Sjednice Općinskog vijeća dnevni red, materijali, zapisnici
2. Akti tijela Općine, akti Općinskog vijeća
3. Sporazumi i ugovori koje je zaključila Općina Lopar
4. Podaci o članovima Općinskog vijeća
5. Izbori i imenovanja – podaci o osobama izabranim odnosno imenovanim od strane Općine Lopar
6. Dobitnici priznanja Općine Lopar – podaci o osobama kojima su dodijeljena javna priznanja
7. Ustrojstvo Jedinstvenog upravnog odjela – opći akti o ustrojstvu Jedinstvenog upravnog odjela
- Financije – proračun (izvješća i godišnji obračun)
- Javna nabava – podaci o postupcima i rezultatima javne nabave
10. Kapitalne investicije – podaci o sadržaju, financiranju, izvoditeljima i rokovima kapitalnih investicija čiji je nositelj Općina
11. Razvojni projekti – dokumenti o sadržaju projekata, pravni akti, izvješća o provedbi
12. Komunalno gospodarstvo – evidencije cijena komunalnih usluga, visine komunalne naknade i komunalnog doprinosa
13. Prometna infrastruktura – planovi građenja i održavanja lokalnih cesta, izvješća o izvršenju
14. Prostorni planovi – zbirka planova, izvješća o stanju u prostoru, programi mjera unapređenja stanja
15. Javne potrebe u društvenim djelatnostima – programi javnih potreba, izvješća o ostvarivanju
SLUŽBENIK ZA INFORMIRANJE:
Općina Lopar
Lopar 289a
51281 Lopar
Marijana Protulipac Tomičić, bacc.oec. – službenik za informiranje
email: mptomicic@opcina.lopar.hr
Tel. +385 51 775 593
Fax. +385 51 775 597
Zahtjev-za-ponovnu-uporabu-informacija
Zahtjev-za-pristup-informacijama
Općina Lopar temeljem članka 10. stavak 1. točka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15) objavljuje asset listu Otvorenih podataka objavljenih na službenoj web stranici www.opcina-lopar.hr koju možete u obliku Excel tablice preuzeti ovdje: Asset lista